Pocetna » Nauka


Nizozemci dogodine dobivaju prvu high-tech autocestu



loading...

  Ocenite članak: 0
pregleda: 449
Dodao/la: Pegaz
datum: 2012-11-10


Sredinom 2013. godine u Nizozemskoj će biti izgrađena prva „pametna“ autocesta na kojoj će se nalaziti poseban asfalt, koji ne samo da će svijetliti u mraku, već će vozači direktno s njega moći dobiti informaciju o uvjetima na cesti.

„Jednog dana sam sjedio u svom automobilu u Nizozemskoj i ostao sam potpuno šokiran kada sam shvatio kako na ceste trošimo milijune i milijune, ali nikoga zapravo nije briga kako one izgledaju i kako se ‘ponašaju’”, izjavio je idejni začetnik visokotehnološke autoceste, Daan Roosegaarde, za portal Wired.com. „Nakon toga počeo sam zamišljati Route 66 budućnosti, cestu koja će omogućiti da tehnologija napusti kompjuterske ekrane i postane dio nas“, kaže Daan.

Pametnu autocestu (Smart Highway) projektirala je ekipa iz tvrtke Studio Roosegaarde, dok je infrastrukturu osigurala grupacija Heijmans. Nakon što je koncept bio gotov, projekt je osvojio i nagradu za „Najbolji budući koncept“ na manifestaciji Dutch Design Awards, a ono što je posebno zanimljivo jest činjenica da je sama cesta već dobrano napustila početnu fazu koncepta te se projekt nalazi u poodmakloj fazi realizacije. Studio Roosegaard je izumio posebnu vrstu svjetlećeg praha koji će zamijeniti tradicionalnu boju kojom se označavaju cestovne trake. Prah se puni preko dana uz pomoć Sunčeve svjetlosti, koja mu omogućava i do 10 sati „aktivnosti“ tokom noći. “Prah je sličan boji koja svijetli u mraku s kojom smo se svi igrali kao djeca”, objašnjava voditelj projekta Daan Roosegaarde. “No, u suradnji s jednim proizvođačem boja, stvorili smo mnogo sofisticiraniji proizvod. Naš prah je gotovo radioaktivan.“

Ova posebna boja neće se koristiti samo za označavanje cestovnih traka, već će imati i mnogo širu upotrebu. Primjerice, kad temperatura padne ispod određene razine, na cesti će se pojaviti pahulje snijega koje će svijetliti upravo zahvaljujući spomenutom prahu. Na ovaj način vozači će u realnom vremenu biti upozoreni kako je cesta kojom voze skliska te kako trebaju prilagoditi vožnju postojećim uvjetima. Roosegaarde naglašava kako je tehnologija koju koriste pri izgradnji pametne autoceste prisutna već godinama (primjerice, proizvođači dječje hrane koriste posebne oznake koje mijenjaju boju s obzirom na temperaturu jela koje se roditelj sprema dati djetetu – crvena boja, primjerice, upozorava da je jelo još uvijek prevruće) te kako ju je njegov tim samo unaprijedio i prilagodio novoj svrsi.

Prvih nekoliko stotina metara nove ceste koja svijetli u mraku i odašilje upozorenja vozačima na svojoj površini bit će izgrađeno u pokrajini Branbant sredinom 2013. godine. Nakon početne faze, cesta se planira nadograditi i novim zanimljivim mogućnostima. Primjerice, bit će joj dodana posebna traka koja će biti rezervirana samo za električne automobile i koja će, da stvar bude zanimljivija, kontroliranim magnetskim poljem moći puniti baterije automobila koji se njom voze. U sljedećih nekoliko godina cesta će dobiti i posebna interaktivna svjetla koja će svijetliti samo ukoliko kraj njih uistinu prolaze automobili te će se napajati kombinacijom solarne energije i snagom vjetra, uključujući i vjetar kojeg stvaraju jureći automobili.

Osnovna je ideja pametne autoceste stvoriti potpuno samoodrživ sustav cestovne rasvjete te u konačnici stvoriti sigurniju i efikasniju prometnu infrastrukturu. Iz studija Roosegaarde posebno naglašavaju kako je jedan od ciljeva ovog projekta natjerati odgovorne da razmišljaju o dizajnu i unaprjeđivanju ne samo sredstava prijevoza, već i cesta po kojima će se vozila budućnosti kretati. Umreženi automobili s internim navigacijskim sistemima koji u realnom vremenu primaju relevantne informacije o stanju na cestama samo su jedan dio uspješnog upravljanja transportacijskim sustavima budućnosti. Osim vozila, inteligentnije moraju postati i ceste. Samo kombinacijom pametnih automobila i pametnih cesta možemo stvoriti sigurnu i efikasnu prometnu infrastrukturu koja će budućim vozačima vožnju učiniti neusporedivo ugodnijim iskustvom, nego što je to slučaj danas, smatraju u studiju Roosegaarde.

“Istraživanja i inovacije na polju konstrukcije pametnih sredstava prijevoza kontinuirano traju već duže od 30 godina, a to vam može potvrditi bilo koji prometni stručnjak, ma gdje se nalazili”, smatra Emina Sendijarevic, suradnica studija Roosegaarde. „Međutim, ono što nam nedostaje jest implementacija tih inovacija te osiguravanje uvjeta da te inovacije postanu intuitivne, lake za korištenje i samim time iznimno vrijedne za krajnjeg korisnika – vozača. Da bi se ovo uistinu dogodilo, potrebna je promjena mentaliteta kod odgovornih u zemlji, ali i među njenim ‘običnim’ stanovnicima. Ista takva promjena nužna je i u velikim tvrtkama poput Heijmansa“, smatra Emina.

“Ovaj projekt zapravo je mnogo više od pukog pokušaja izgradnje ‘pametne autoceste’. Zapravo, ovo je mnogo više. To je poruka da Heijmans i Roosagaarde više neće čekati da inovacije koje su patentirali pronađu svoj put do odgovornih u političkom sustavu, već će izgradnju svoje autoceste početi već danas”, kaže Sendijarevic.

Ekipa iz Roosegaardea sad ima otprilike 20 različitih inovacija koje su spremni iskušati u praktičnoj upotrebi, a ne manjka niti država zainteresiranih za njihove proizvode. Indija je, primjerice, iznimno zainteresirana. Zbog nadaleko poznatih prometnih čepova, svaka inovacija koja bi unaprijedila prometnu infrastrukturu u ovoj zemlji bila bi dočekana kao blagoslov s neba.

Osim Indije, Roosegaarde se nada i kako će neke od svojih ideja implementirati na Zapadnoj obali SAD-a, gdje tvrtke poput Googlea već imaju potpuno autonomna vozila koja jure njihovim kampusima. “Pomalo me iznenađuje da je većina inovacija sa Zapadne obale ograničena ekranom – ja sam oduvijek smatrao kako bi tehnologija trebala ‘iskočiti’ iz ekrana i postati sastavni dio našeg svakodnevnog okruženja. Nevjerojatno je važno da neprestano razmišljamo o tome kako će izgledati naš svijet u budućnosti. Mnogo ljudi mi danas govori kako su stvari koje sam osobno zamislio nerealne i potpuno neostvarive. Na meni je da im dokažem suprotno”, kaže Daan R.

Da ovaj čovjek zna o čemu govori, svjedoči i činjenica kako vlasti raznih država ozbiljno razmišljaju o načinima uštede na održavanju prometne infrastrukture. U Velikoj Britaniji, primjerice, vlasti su već najavile kako će se javna rasvjeta na cestama gasiti ili „zatamnjivati“ iza 21 sata. Na ovaj način država će uštedjeti mnoštvo novca, a ceste će se barem malo približiti željenim „zelenim“ standardima.

U nekim drugim državama planira se nešto skuplji i dugoročniji način uštede na prometnoj signalizaciji. Jedan od takvih načina je instalacija posebnih „zatamnjivača“ svjetala, no oni su toliko skupi da bi moralo proći i do pet godina da bi postali isplativi. Trenutna situacija u Velikoj Britaniji je takva da je gotovo 5 tisuća kilometara autocesta potpuno neosvijetljeno, na otprilike 75 kilometara cesta prometna svjetla se isključuju između ponoći i 5 sati ujutro. Također, 73% lokalnih samouprava isključuje ili smanjuje jačinu prometne signalizacije u periodima smanjenog intenziteta prometa. Potpuno isključivanje svjetala na važnijim cestama britanskoj je Agenciji za autoceste samo u 2011. godini uštedjelo otprilike 400 tisuća funti.

Paul Watters, jedan od čelnih ljudi zaduženih za nadzor i kontrolu cesta u Britaniji, baš i nije oduševljen sve izraženijim nastojanjima da se na prometnim svjetlima uštedi kad god je to moguće: „Znamo da se većina prometnih nezgoda događa u mraku. Također, svjetla na cesti daju određen osjećaj sigurnosti. Kad hvatate noćni vlak, ugodnije je šetati po osvijetljenoj cesti nego po potpunom mraku. Osim toga, postoje određene naznake i da gašenje vanjske rasvjete povećava stopu kriminala. Dakle, moguće je da ćemo gašenjem svjetala uštedjeti novac zbog smanjene potrošnje energije, ali ostaje upitno hoćemo li, ako na taj način kompromitiramo sigurnost i povećamo broj nesreća, na kraju platiti neusporedivo više.“

Da opasnosti o kojima priča Watters nisu zanemarive, svjedoči i podatak osiguravajuće kuće Zurich Connect kako svake godine neposredno nakon „prebacivanja“ na zimsko računanje vremena (kad mrak pada mnogo ranije) dolazi do 11-postotnog povećanja broja zahtjeva za odštetom zbog prometnih nesreća.

Iako se na prvi pogled možda ne doima tako, čak i ovi podatci zapravo idu na ruku Daanu Roosegaardeu i njegovoj ekipi. Ako puko gašenje svjetala može prouzročiti više štete nego koristi, onda je jasno da bi za efikasne, sigurne i zelene prometnice trebali proizvesti pametne ceste koje su osvijetljene kad je to potrebno i koje znaju štedjeti energiju kada se njima nitko ne vozi.


0   Spam
Tufna   (2013-02-26 11:44 AM)
A kad ce to kod nas :p nikad...sanjajjjj :p

Samo registrovani korisnici mogu upisivati komentare.

|