Pocetna » Nauka


Otkrivena ljudska strana mumija




  Ocenite članak: 0
pregleda: 1027
Dodao/la: Gale
datum: 2014-06-13

Slike iz Otkrivena ljudska strana mumija


Britanski muzej u Londonu otvorio je vrata posetiocima kako bi se još bolje upoznali sa životom u drevnim vremenima.

Izložba pod nazivom „Život u drevnim vremenima, nova otkrića” prikazuje ne samo način života već i ljudsku stranu mumija. Naučnici se, ovaj put, nisu zadovoljili samo pogledom pod zavoje u koje su mumije umotane, već su prodrli i dublje – ispitivali su glavu, stomak i krvne sudove. Kao rezultat tog ispitivanja u kojem su istraživači koristili najsavremeniju tehnologiju, kompjuterizovanu tomografiju, sada možemo bolje da shvatimo kako su živeli i umrli naši preci.

Kustosi su namerno odabrali mumije iz različitih epoha i različitih sredina kako bi bacili novo svetlo na život u drevnim vremenima. Nova analiza pokazala je da su stari Egipćani patili od visokog holesterola, imali probleme sa zubima, čak se i tetovirali.



Jedna od osam mumija koja je pronađena pre sedam godina toliko je dobro očuvana da su naučnici uspeli da razaznaju tetovažu na koži sa unutrašnje strane desne butine. Visoka tehnologija pomogla je da se tetovaža još jasnije definiše. Žena starosti između 20 i 35 godina bila je sahranjena obmotana u zavoje i sukno. Kustosi su tetovažu dešifrovali kao starogrčka slova M-I-X-A-H-A, ili Mihailo. Tetovirana je bila žena koja je živela oko 700. godine pre nove ere na obalama Nila. Ovo je prvi dokaz tetovaže iz tog perioda, veoma redak nalaz. Istovetan simbol ranije je otkriven u drevnim crkvama i na kamenim tablama, ali nikada pre u obliku tetovaže. Osim toga, naučnici su u butnim arterijama ove žene otkrili tragove kalcifikacije, jedan od glavnih uzroka kardiovaskularnih bolesti.

Istraživači nisu uspeli da otkriju zbog čega je žena imala tetovažu, ali po rečima Danijela Antoana, kustosa izložbe, ona je mogla biti vernica ili je to bila neka vrsta zaštite od uroka, jer se Sveti Mihailo smatrao svecem zaštitnikom Nubije.

Mumije koje su „predstavljene” na izložbi u Britanskom muzeju sve do 30. novembra različite su starosne dobi. Od dve godine u trenutku smrti do 50 godina. Neke su otkrivene još pre jednog veka, druge tek pre nekoliko godina.

Tokom nekoliko meseci mumije su noću odvožene u londonske bolnice gde su bile podvrgnute kompjuterizovanoj tomografiji. Istraživači su otkrili da su neke od njih toliko dobro očuvane da su uz pomoć skenera otkrili da su kod nekih delovi mozga i drugih vitalnih organa i dalje netaknuti.

Želja istraživača bila je da predstave mumije ne kao objekte, već kao istinska ljudska bića, želeli su da „uhvate humanost ovih ljudi”.

Skeniranje je pokazalo i kako su drevni stanovnici Nila patili od bolesti srca i muku mučili sa zuboboljom.

Dve od osam mumija izgleda da su patile od srčanih problema. Dve mumije su imale plak u nogama, što je pokazatelj kardiovaskularnih bolesti koje mogu da dovedu do srčanog napada ili moždanog udara. Ovo je moglo biti izazvano načinom života, tačnije ishranom bogatom mastima, ali je možda bilo i genetski predodređeno.

Otkriveno je i da je većina odraslih mumija imala velike probleme sa zubima: imali su ogromne


IZVOR