• Page 1 of 1
  • 1
Forum » Tehnicki deo » Hardwer i Softwer » Napajanja, pitanja, testovi preporuke :)))
Napajanja, pitanja, testovi preporuke :)))






1203
poruka na forumu
58 815



post # 1 | 2013-06-24 , 0:00 AM

E ovako dragi moji
Otvaram novu temu gde ce isključivo biti priče o napajanjima.
Šta je to što daje život nasim mašinama ))

Priča sa napajanjima koja se provlaci unazad nije baš toliko jednostavna. Nije to samo koliko ima W i da li je "brendirano" - pogrešno upotrebljen izraz. Nije ni poenta da napajanje "vuče" sto jaču konfiguraciju iz nekoliko razloga, a neki od vaznijih su dugotrajnost istog, ako je opterećeno blizu svog maximuma napon može da varira shodno kvalitetu ugradjenih komponenti, a posledica toga moze biti nestabilan rad računara koji se manisfestuje na različite načine, takodje zagrevanje moze da predstavlja problem itd...

1. Funkcionalnost

Napajanje mora imati sve konektore koji su vam potrebni. Bilo kakve adaptere treba izbegavati jer svaki dodatni spoj povecava otpornost provodnika. Imajuci u vidu velike struje koje proticu kroz kablove (i do 10A), svako povecanje otpornosti rezultuje padom napona -- ekstra 0.01Ω na 10A dovodi do pada napona od 0.1V. Takodje, postoji rizik od sagorevanja kontakata zbog loseg spoja. Iz istog razloga, ne preporucuje se nabavka napajanja sa modularnim kablovima iako deluju jako primamljivo i prakticno.

2. Active .vs. Passive PFC

PFC je Power Factor Correction. Kod potrosaca koji nemaju kondenzatore i zavojnice (kao grejna i rasvetna tela i sve ostalo sto ima samo omsku otpornost) naizmenicni napon i struja su u fazi odnosno PFC koji se definise kao odnos realne i reaktivne snage je jednak jedinici. Na primer, sijalica od 100W zaista "vuce" 100VA iz mreze.

Kod induktivnih i kapacitivnih potrosaca (dakle onih koji imaju zavojnice i kondenzatore) kao sto su na primer napajanja za PC, zbog pomeraja faze do kojeg dovode ovi elementi napon i struja nisu u fazi pa je reaktivna potrosnja veca nego realna.

PFC sluzi da se fazni ugao izmedju struje i napona na ulazu koriguje i da se smanje harmonicka izoblicenja i smetnje koje napajanje zraci nazad u distributivnu mrezu.

Postoje dve vrste PFC-a -- pasivni i aktivni. U svakom slucaju, bolje je i pasivni nego nikakav.

Pasivni PFC - kod ovakvih napajanja odnos snage je nizak (60 - 80%), obicno imaju fiksan napon napajanja (230 ili 115V) i stvaraju dosta elektromagnetnih smetnji.

Aktivni PFC - znacajno skuplja za izradu jer koriste aktivne komponente (IC, FET) i kompleksne EMI filtere. Lako ih je prepoznati po tome sto im je ulaz deklarisan za full range (obicno od 90 - 230V). Odnos snage bolji od 95%, u praksi merenja pokazuju uglavnom >0.98 sto je skoro idealno.

Sta PFC znaci za krajnjeg korisnika?

2a. Manja potrosnja struje -- iako ce potrosnja u W biti ista i nece vam se smanjiti kucni racun za struju, ako imate pasivni PFC napajanje ce na primer vuci 4A, a sa aktivnim PFC ce vuci 3A iz mreze. Ovo ne znaci manji racun za rezidencijalne korisnike koji placaju kWh, nego za industrijske potrosace koji u celom svetu placaju reaktivnu snagu (VA). Kada imate firmu sa 100 racunara 30% ustede nije za bacanje. Manji stres za elektricnu instalaciju je takodje plus.

2b. Manji troskovi pri nabavci UPS-a -- manja potrosnja struje takodje znaci da se moze koristiti neprekidno napajanje manjeg kapaciteta. Posto je cena UPS-a direktno proporcionalna kapacitetu izrazenom u VA PF od 0.98 naspram onoga od 0.6 moze dovesti i do 40% ustede pri kupovini.

Preporuka je svakako napajanje sa aktivnim PFC-om.

3. Efikasnost

PFC nema veze sa efikasnoscu pretvaranja naizmenicne (AC) u jednosmernu (DC) struju. Efikasnost napajanja varira u zavisnosti od opterecenja i u principu sto je manje opterecenje i efikasnost je manja pogotovo kod jacih modela napajanja.

Primer:

Pozeljno je dakle dimenzionisati napajanje prema vasim realnim potrebama, a ne rukovoditi se principom "od viska glava ne boli". U ovom slucaju manja efikasnost znaci vece toplotne gubitke u konverziji sto automatski podrazumeva i vecu buku sistema za hladjenje.
Preporucuje se nabavka 80+ napajanja sa efikasnoscu preko 80%.

4. Buka i temperatura

Ove dve stvari uvek idu zajedno, a povezane su sa prethodnim stavkama. Preporuka ide za PSU sa vecim precnikom ventilatora (12, 14cm) i sa heksagonalnom mrezicom za ventilaciju umesto vertikalnih proreza (lici na pcelinje sace) ako zelite da imate sto hladnije i tise napajanje. Veci ventilatori mogu da proguraju istu ili vecu kolicinu vazduha na manjem broju obrtaja pa su stoga znatno tisi od klasicnih "osmica" koje treba izbegavati u sirokom luku, pogotovo varijante sa dva ili tri ventilatora.

5. Kvalitet izrade

Vazi nepisano pravilo da sto je napajanje teze to je kvalitetnije i do sada se uvek pokazalo kao tacno. Ako nemate drugi nacin za proveru, oslonite sa na ovo i nemojte uzimati napajanje koje deluje "suplje". Kablovi ne smeju biti previse tanki ni previse kruti, a konektori moraju biti kvalitetni.

6. Snaga

Napokon dodjosmo i do toga -- kolika snaga vam je potrebna? Postoje razni kalkulatori na internetu medjutim nista ne moze da pobedi dobro merenje.

Prva i osnovna stvar, nikada se nemojte rukovoditi rejtingom koji je napisan na kutiji. Razni proizvodjaci ne obelezavaju napajanja posteno vec uglavnom navode maksimalnu snagu koju napajanje moze da izdrzi u kratkom vremenskom intervalu ili snagu koja vazi samo u odredjenim (nerealnim) temperaturnim uslovima.

Imajte u vidu da kvalitetno napajanje mora da izdrzi naznaceno opterecenje u trajanju od minimum 24h bez posledica i da pritom naponi ne smeju odstupiti od specifikacije.

Nacini na koje mozete proveriti istinitost rejtinga su sledeci:

6a. Sabiranje po granama -- mozete zakljuciti da li vas proizvodjac laze. Ako je zbir manji od nazivne snage za vise od 20-30W tu nesto ne stima i bolje potrazite neki drugi model.

6b. Tolerancija na promenu ulaznog napona -- napajanje koje moze da isporuci 300W pri naponu od 215 do 225V nece moci da isporuci dovoljno sa 210V u mrezi dok ono koje je deklarisano na 190 do 240V nece imati nikakvih problema.

6c. Niska radna temperatura za nazivnu snagu -- napajanje koje recimo daje 400W u opsegu od 0 - 25°C. To u praksi znaci da napajanje ne moze dati navedenu snagu na temperaturi vecoj od 25°C. Kao sto znate tipicna temperatura unutar napajanja je ~40°C. Ako u specifikaciji (koja se dobija samo na zahtev) na primer pise da je snaga 0W na 70°C lako je izracunati (pod pretpostavkom da je zavisnost linearna) da je pad snage 9W/°C i da ce od 400W na 40°C biti dostupno 220W, na 50°C samo 130W, itd.

6d. UL Online Certifications Directory proverite da li je proizvodjac dobio sertifikat i procitajte detaljne specifikacije napajanja. Vecina jeftinih napajanja uopste ni nema sertifikat, a dosta proizvodjaca (Cooler Master je jedan od njih) samo lepi nalepnice na napajanja koje neko drugi proizvodi -- saznajte ko.

6e. Reviews -- ovo vam ostaje kao poslednja opcija, sajtovi kao sto su THG i SPCR rade prilicno merodavne testove napajanja pa izaberite neki od proverenih modela. Takodje mozete videti preporucena napajanja za SLI i 80+, sigurno necete pogresiti.

Nadam se da ce vam ovo pomoci da se u buducnosti lakse odlucite koje napajanje da kupite. :)


Forum » Tehnicki deo » Hardwer i Softwer » Napajanja, pitanja, testovi preporuke :)))
  • Page 1 of 1
  • 1
Search:

Мини-чат

Legenda: [Administrator] [Super Moderator] [Moderator] [Urednik] [Forum Moderator] [VIP] [Donator] [Korisnik]