|
Bahrein ruši kraljevske grobnice stare 4.000 godina da bi napravio moderni stambeni kompleks
|
Ocenite članak: 0
|
|
 pregleda: | 740 | | Dodao/la: | Gale | | datum: | 2013-11-02 |
|
U poslednjih pola veka, razvoj malog ostrva Bahreina je tekao ubrzanim tempom pa se broj stanovnika za to vreme sa 100.000 povećao na 1.2 miliona, a sa ljudima je došla i potreba za stambenim prostorom. Sa druge strane, Bahrein je 60-ih godina mogao da se pohvali najvećom kolekcijom visokih praistorijskih grobnih humki Dilmun civilizacije stare 4.000 godina, međutim, nova infrastruktura preti da u potpunosti uništi ova arheološka čuda.
60-ih godina je postojalo 76.000 "kraljevskih humki"
Od 60. godina prošlog veka, kada ih je bilo 76.000, čak 90 posto ovih, najstarijih i najvećih humki na svetu uništeno je prilikom izgradnji novih stambenih blokova i puteva.
"Humke su veoma važno arheološko blago", rekao je arheolog Stefen Laursen iz Moesgard muzeja, koji radi na iskopinama "kraljevskih humki" u severnoj provinciji Ali.
"Kraljvske humke" su naziv dobile prvenstveno zbog veličine koja dostiže i do 12 metara, a u njima su sahranjivani viši slojevi stanovništva.
Laursen je otkrio da najstarije humke datiraju iz 2050 g.pre n.e. kada je tadašnja zemlja Dilmun bila tek skup plemena, pa sve do svog ekonomskog vrhunca 1750 g. pre n.e.
Međutim, poslednjih decenija je nova gradnja u potpunosti ugrozila ove drevne građevine. Behrain sa površinom od samo 760 kvadratnih kilometara predstavlja treće najnaseljenije mesto na svetu:
"Postoji veliki pritisak za izgradnjom. Ovaj problem verovatno postoji i u drugim državama, ali je ovde posebno istaknut zbog male površine zemlje", rekao je arheolog Robert Kilik, koji je 90-ih godina vodio iskopavanja na humkama.
"Arheološko društvo Bahreina je uspelo da spasi neke humke, ali je to neznatan broj. Sada je sve to nepregledna ravnica sa poluzavršenim novim kućama i zgradama", objašnjava Kilik.
IZVOR
| |
