Pocetna » Nauka


Kjurioziti sleteo na Mars




  Ocenite članak: 1
pregleda: 980
Dodao/la: katy02
datum: 2012-08-06


Najsavršenije robotsko istrazivačko vozilo ikada izgrađeno sletelo je jutros na Mars.
Američka svemirska agencija NASA kaže da je signal o tome da je sve u redu dobila sa vozila nazvanog "Kjurioziti" (Curiosity - Radoznalost), posle sedam minuta obrušavanja kroz atmosferu Marsa i kočenja padobranom i raketama.

Vozilo sa šest točkova je veličine malog automobila i teško 900 kilograma, a sa potrošenih 2,5 milijarde dolara, to je najskuplja misija na Mars do sada.

Naredne dve godine, vozilo će se nalaziti i bušiti stene, i prikupljati i analizirati uzorke tla. Cilj je da se utvrdi da li je na Marsu nekada moglo biti života - mikroskopskih organizama.

"Sleteli smo na lepo, ravno mesto. Divno, zaista divno", rekao je Adam Stelcner, vođa tima inžinjera koji su smislili nov sistem za sletanje.

"Čestitam i zahvaljujem svima u NASA koji su omogućili ovo izvanredno dostignuće", poručio je američki predsednik Barak Obama putem društvene mreže Tviter.

Nekoliko minuta posle sletanja, "Kjurioziti" je poslao prve snimke tla - vidi se i jedan točak vozila i senka popodnevnog sunca.

NASI je to bilo sedmo sletanje na MARS. Mnogi pokušaji SAD i drugih zemalja da pošalju letilicu koja bi proletela pored te planete, ušla u njenu orbitu ili na nju sletela, završili su se neuspehom.

"Kjurioziti" se u atmosferu Marsa uleteo brzinom 20.920 kilometara na sat, a kočio je posebnim padobranima i raketama. Na kraju je kablovima vozilo - "rover" nežno spušteno na tlo brzinom od oko tri kilometara na sat. Aktivirala se kamera koja je snimila najuzbudljivije trenutke - koji su Zemljanima dali prve slike sletanja na drugi svet.

U sledeće dve godine, "Kjurioziti" će se odvesti do planine čije je podnožje u dnu kratera, gde će ispitivati uzorke stena i utvrditi da li su u toj oblasti nekada postojali uslovi u kojima su mogli da žive
mikroorganizami. To je najnovije poglavlje u potrazi za mogućim primitivnim životom u ranoj istoriji planete.

Put na Mars bio je dugačak 556 miliona kilometara i trajao više od osam meseci. Najteža etapa misije bilo je sletanje. Budući da je "Kjurioziti" veliki kao auotmobil i težak skoro tonu, inženjeri su
morali da odbace metod sletanja u vazdušnim jastucima, sistema koji su primenili za ranija sletanja manjih uređaja.

Upakovan u jastuke, predmet pri udaru o tlo odskače i prevrće se dok se ne zaustavi što za vozilo veličine najnovijeg "rovera" i za njegovu naprednu opremu nije bilo prihvatljivo rešenje.

Za sletanje "Kjuriozitija" bili su potrebni novi sistemi kočenja, slični onima koji su se primenjivali za spuštanje "spejs šatla", a pad je najpre usporen posebnim padobranom za brzinu veću od zvuka. U
sledećem koraku odbačen je oklop koji ga je vozilo štitio od pregrevanja dok se spuštalo.

Inženjeri su pronašli sisitem da se "rover" na kraju na tlo spusti kablovima - sa lebdeće konstrukcije kojoj su rakete omogućile da uspori pad. Kada je rover spušten, kablovi su otkačeni, a raketna konstrukcija srušila se na bezbednom odstojanju.

"Kjurioziti", veličine malog automobila, proizvodi struju na nuklearni pogon što mu daje znatno znatno duži radni vek od tri prethodnika - "Soužurnera", "Spirita" i "Oportjunitija" koja su struju dobijala od solarnih baterija.

Snabdeven je uređajima za naučno istraživanje, kamerama i meteorološkim uređajem.

Ima robotsku ruku sa bušilicom, laser kojim može da razbija stene sa odstojanja, hemijsku laboratoriju koja će tragati za elemenatima neophodnim za život i detektor za merenje radijacije.

Nivoi radijacije beleženi su i tokom putovanja, da bi se NASA bolje upoznala sa rizicima sa kojima će se u budućnosti suočiti astronauti. Posle nekoliko nedelja tehničkih provera, "rover" će krenuti u prvu, kratku vožnju.

Mesto u blizni Marsovog ekvatora izabrano je zbog znakova da je ta oblast nekada bila puna vode, što je jedan od uslova za život kakav mi znamo. Unutar kratera Gejl je planina visoka pet kilometara, a, po snimcima iz svemira, njeno podnožje bogato je mineralima nataloženim
u prisustvu vode.

U prethodnim putovanjima na Mars, otkriven je led u blizini njegovog severnog pola, kao i tragovi da je voda tekla tom planetom kada je bila toplija i vlažnija.

Cilj "Kjuriozitija" je potraga za osnovnim elementima neophodnim za život - ugljenikom, azotom, fosforom, sumporom i kiseonikom. "Kjurioziti" nije opremljen za traganje za živim ili fosilizovanim
mikroorganizmima. Za dobijanje konačnog odgovora, potrebno je doneti uzorke stena i tla sa Marsa na Zemlju u nekoj budućoj misiji.

Od više od trideset pokušaja - proletanja, orbitiranja i sletanja koje su od 1960-ih preduzimale ŠSR, SAD, Evropa i Japan, više odpolovine se završilo neuspehom.

Jedan od "rovera" NASA koji je prevazišao očekivanja je "Oportjuniti" koji se već osam godina kreće rubom jednog kratera na južnoj hemisferi i istražuje ga daljinski upravljan sa Zemlje.


0   Spam
nikola1971mk   (2012-08-08 10:20 PM) [Sadrzaj]
nek se potrude da posalju covjeka, a ne robote. jer ovako ce trajati jos koji vek dok covjek putuje izvan nase planete. kada mogu stvoriti toliko brzo mocna oruzja, sto ne stvore toliko mocno i rakatu i sve ostalo sta je potrebno
xd