Pocetna » Nauka


Naučnici na pragu besmrtnosti




  Ocenite članak: 0
pregleda: 972
Dodao/la: Gale
datum: 2014-05-07

Slike iz Naučnici na pragu besmrtnosti


Tim američkih naučnika je na korak od „ključa“ za besmrtnost. Nakon serije eksperimenata na miševima otkriveno je da su se stari glodari kojima je ubrizgana krv mladunaca podmladili i fizički i psihički. Velike su nade da bi uskoro i čovek mogao da se podmlađuje na taj način.

Organizam starih miševa kojima je ubrizgana krv mladih miševa podmlađuje se, otkrili su posle serije eksperimenata naučnici sa Univerziteta „Harvard“ i Univerziteta Kalifornije u San Francisku. Oni se nadaju da će to otkriće otvoriti nove perspektive u lečenju demencije i Alchajmerove bolesti, piše Nacionalna geografija.

Starim miševima koji su dobili transfuziju od podmlatka povećavaju se snaga, izdržljivost, sećanje i intelektualni kapaciteti.

„Nadamo se da bismo pod određenim uslovima mogli da unapredimo moždane funkcije kod ljudi sa demencijom, u koju spada i Alchajmerova bolest“, ističe profesor Li Rubin sa Harvarda.

Eksperimenti su rađeni s miševima koji su - preračunato u ljudske godine - bili podeljeni na šezdesetogodišnjake i dvadesetogodišnjake. Iza procesa podmlađivanja stoji protein GDF11, koji se nalazi i u krvi ljudi.

„Ostarele životinje kojima je dodat GDF11 mogu mnogo brže da se oporave od povrede mišićnog tkiva i mogu mnogo duže da trče, gotovo kao mlade životinje“, kaže doktorka Ejmi Vejdžers iz harvardskog tima.


Rudolf Tanci

Kako jedinka stari, koncentracija tog proteina je sve manja, a ovo je jedan od uzročnika opšteg propadanja organizma koji stari.

„Mnogo sam uzbuđen. Ovo što smo otkrili moglo bi da promeni svet“, kaže Rudolf Tanci, profesor neurologije na Univerzitetu „Harvard“.

Da ne bude sve ružičasto pobrinuli su se drugi naučnici, koji ne osporavaju rezultate istraživanja, ali upozoravaju da bi takva procedura kod ljudi mogla da dovede do povećanog rizika od malignih oboljenja.

„Sasvim je moguće da bi ovakva terapija mogla dramatično da poveća šansu da neko dobije rak“, objašnjava Irina Konboj, profesor bioinženjeringa na Univerzitetu Kalifornije.


IZVOR