Pocetna » Nauka


Počinje izgradnja najvećeg teleskopa na svetu




  Ocenite članak: 0
pregleda: 887
Dodao/la: Gale
datum: 2014-06-20

Slike iz Počinje izgradnja najvećeg teleskopa na svetu


Tišinu pustinje Atakama će nešto posle podneva u Čileu naglo prekinuti eksplozija dinamita, koja će razneti celu jednu stenu.

Eksplozija koja je planirana za 14 časova po lokalnom vremenu označava početak mesecima dugog projekta izgradnje velikog teleskopa na vrhu 3.000 metara visoke planine Sero Armazones.

Kada se prašina slegne, a kamenje raščisti, planina će biti niža, ravnija i spremnija da primi najveći optički i infracrveni teleskop na svetu.

E-ELT (European Extremely Large Telescope) služiće astronomima i kosmolozima narednih decenija. Dve i po hiljade tona težak čelični nosač treba da pridržava “objektiv” teleskopa širok gotovo 40 metara. To je dovoljno veliki teleskop da primeti i najmanje svetlo dalekih zvezda i znake života na planetama daleko izvan našeg sistema.



“Danas ne možemo ni da zamislimo šta će sve biti otkriveno zahvaljujući ovoj stanici”, kaže programski menadžer Roberto Tamai. “Uzbuđen sam. Otvaramo ‘autoput’ budućeg znanja u astronomiji”.

Teleskop je poslednji i najambiciozniji projekat Evropske južne opservatorije, multinacionalne organizacije čiji je Britanija vodeći član.

Ta zemlja investirala je čak 88 miliona funti u E-ELT i igraće značajnu ulogu u izgradnji i upravljanju teleskopom.

Teleskop vredan 1,1 milijardu evra imaće gotovo savršene uslove za posmatranje neba.

Sero Armazones, međutim, neće biti prva planina koja je “obezglavljena” u ime nauke. Dvadeset kilometara dalje, nalazi se Sero Paranal na kojoj je smešten VLT teleskop (Very Large Telescope) iste organizacije.

U mesecima koji dolaze, više od pola miliona tona stena biće uklonjeni sa vrha planine, što će je učiniti 18 metara nižom. Inženjeri i naučnici nadgledaće prvu eksploziju sa Paranala, a za dan – dva, moći ćemo da vidimo i snimak rušenja vrha planine.

Rad u pustinji biće izuzetno naporan. Vlažnost vazduha iznosi svega 10 procenata, a prašina se u tako suvim uslovima zavlači svuda – u cipele, naočare, mašine... A teleskop će se graditi barem jednu deceniju.

Njegovo veliko ogledalo je preveliko da bi bilo sačinjeno iz samo jednog dela stakla, pa će inženjeri morati da kombinuju 798 manjih šestougaonih ogledala, od kojih se svako može nezavisno pomerati.

E-ELT ima sistem takozvane adaptivne optike, koja može da prevaziđe zamućivanje slike pod uticajem atmosfere.

Kada bude operativan, oko 2024, astronomi će ga uperiti u planete slične Zemlji u dalekim sistemima. Do sad, naučnici imaju samo osnovne podatke o njima, ali E-ELT će promeniti sve.

Atmosfere planeta mogu sadržati bezbrojne znake života, pa će E-ELT tražiti infracrveni “potpis” metana, kakav oslobađa najveći broj živih bića na Zemlji, ali i druge gasove, poput kiseonika i ugljen dioksida.

Teleskop će moći da detektuje i hlofil, koji se inače nalazi u vegetaciji, a doprineće i razumevanju širenja svemira.

Izobel Huk, astrofizičarka sa Oksford univerziteta koja radi na E-ELT, nada se da će uz pomoć ovog teleskopa uspeti da vidi daleke supernove.

“Moći ćemo da mapiramo širenje svemira mnogo preciznije. E-ELT je veliki korak za astronomiju”, kaže ona.


IZVOR