Pocetna » Zdravlje


Stidljivost, tuga i usamljenost postaju mentalne bolesti!




  Ocenite članak: 0
pregleda: 853
Dodao/la: ElGato
datum: 2012-02-16


Depresija posle gubitka bliske osobe, dečja stidljivost, zasvisnost od interneta i mnogi oblici ponašanja koji su dosad smatrani samo neobičnim ili prolaznim stanjima, uskoro bi mogli da budu klasifikovani u SAD kao mentalna oboljenja.

To su smernice koje su predložene za izmenjeno peto izdanje Dijagnostičkog i statističkog priručnika mentalnih oboljenja (DSM5), koji su SAD važi za svojevrsnu “bibliju” u domenu mentalnog zdravlja, ali ima velikog uticaja i na rad evropskih psihijatara i psihologa.

Mada izmene o kojima je reč neće direktno uticati na ovdašnju kliničku praksu - koja se rukovodi drugačijim smernicama - eksperti tvrde da bi one u krajnjem rezultatu mogle da utiču na percepciju i način razmišljanja stručne javnosti, i na taj način nanesu nepopravljivu štetu.
Milioni ljudi, između ostalog i u evropskim zemljama, zbog njih bi mogli da dobiju psijhijatrijske dijagnoze koje bi nepovoljno uticale na čitav njihov život. Stidljivost bi, tako mogla da postane društvena fobija, povučenost u sebe Aspergerov sindrom (autizam), tuga zbog gubitka bliske osobe depresija, i tako dalje.

Šef Instituta za psihologiju Univerziteta u Liverpulu Piter Kidman smatra da bi to “patologizovalo čitav niz problema koji nikada nisu smatrani mentalnom bolešću. Mnogi koji su stidljivi, u žalosti, ekscentrični, ili imaju nekonvencionalan ljubavni život, iznenada bi dobili etiketu duševnih bolesnika”, smatra on, i dodaje da to “nije ispravno, nije tačno, i nije humano”.

Drugi stručnjaci, pak, zameraju da bi nastojanje da se svakodnevni problemi ljudske duše strpaju u fioke medicinskih definicija doneli više štete nego koristi i da bi milioni ljudi zbog njih dobili pogrešne dijagnoze i pogrešnu terapiju, često i veoma jakim lekovima.

Ovakvo mišljenje deli i američki psihijatar Alen Fransis, sa Univerziteta Djuk u Severnoj Karolini, dodajući da će DSM5 “radikalno i bezobzirno proširiti granice psihijatrije”, dok njegov kolega Dejvid Atkins, sa Univerziteta Peperdin u Los Anđelesu, smatra, kao i mnogi drugi članovi Američkog udruženja psihijatara, da u osnovi novih smernica leži zalaganje farmaceutske industrije, koja na taj način želi da poveća prodaju svojih lekova.